U II. osnovnoj školi Čakovec provedena je integracija nastavnih sadržaja o Zaštiti močvarnih staništa za našu zajedničku budućnost.
U okviru GLOBE programa naglašeni su sadržaji o močvarama koje su raznovrsni produktivni okoliši na svijetu. To su kolijevke biološke raznolikosti koje osiguravaju vodu i produktivnost o kojima ovisi opstanak raznovrsnih biljaka i životinja. Močvare su nezamjenjive zbog opskrbe slatkom vodom, hrane, građevinskoga materijala i bioraznolikosti do kontrole poplava, obnavljanja podzemnih voda i ublažavanja klimatskih promjena. Učenici su istražili da močvare pokrivaju oko 6 % Zemljine kopnene površine, ali da 40 % svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama.
Ovogodišnji moto Svjetskog dana močvarnih staništa je Močvare i tradicijsko znanje – slavljenje kulturne baštine.
U okvirima toga slogana učenici su istraživali sadržaje o tradicijama Međimurja vezano uz rijeke Muru i Dravu te njihova močvarna staništa koja su tijekom povijesti oblikovala identitet i preživljavanje lokalnoga stanovništva. Integrirana je nastava Hrvatskoga jezika, Vjeronauka, Engleskoga jezika, Prirode i društva te Geografije.
Učenici 7. b razreda na nastavi Geografije proučavali su važnost Ramsarskog ugovora i istaknuli su neraskidivu vezu između močvara i kulturnih običaja. Cilj njihovog istraživanja bio je proučiti kako mudrost predaka može pomoći u suvremenom očuvanju prirode te podizanje svijesti o hitnosti zaštite ovih staništa koja se gube tri puta brže od šuma.
Učenici 8. c razreda i učiteljica hrvatskoga jezika Ivana Jambrošić proveli su radionicu o zlatarenju. Zaključili su da je umijeće vađenja zlatnih zrnaca iz riječnih sprudova Drave i Mure upisano u Registar kulturnih dobara RH. Čistoća rijeka i prirodna dinamika vode, koja stvara sprudove i taloži zlato, izravno ovise o očuvanju prirodnoga toka i pripadajućih močvarnih područja.
Sljedeća aktivnost bila je istraživanje tradicijskoga znanja o košaraštvu. To je umijeće pletenja šibom, a razvilo se u selima uz vodu (poput Kotoribe) jer su močvarna staništa idealna za uzgoj vrbe (šibe). Bez očuvanih vlažnih staništa nestala bi sirovina za ovu vještinu koja se koristi za izradu svega, od košara do kukuružnjaka. Učenici 8. b razreda i vjeroučiteljica Sandra Radiković prezentirali su svoje istraživanje o košaraštvu u Međimurju učenicima i djelatnicima naše škole.
Učenici 7. a razreda sa svojim razrednikom, vjeroučiteljem Vladimirom Cesarom, istraživali su sadržaje o skelarenju na rijeci Muri. Zanimljivosti, koje su proučili i prikazali zorno na plakatu, demonstrirali su u integraciji sadržaja. Naglasili su da je tradicija prijevoza ljudi i dobara skelama preko Mure i Drave zaštićeno nematerijalno dobro. Skelari posjeduju duboko znanje o vodostajima, strujama i ponašanju rijeke, što je ključno za razumijevanje i očuvanje ekosustava.
Voditeljica dodatne nastave Engleskoga jezika Branka Lamza motivirala je učenike na istraživanje o mlinarenju. Učenici dodatne nastave predstavili su na engleskome jeziku kako su ljudi u prošlosti od žitarica dobivali brašno u mlinovima na rijeci Muri.
Učenici 6. a razreda i učiteljica prirode Jasmina Tratnjak proveli su radionicu o Pučkoj medicini. U pučkoj medicini Međimurja, uz rijeku Muru i u njezinim vlažnim staništima, tradicionalno su se sakupljale razne biljke za ublažavanje zdravstvenih tegoba. Zaključili su da poznavanje ljekovitoga bilja, koje raste isključivo u vlažnim područjima, svjedoči o dubokoj povezanosti zajednice s močvarnim krajolikom.
Integriranu nastavu organizirala je voditeljica GLOBE programa II. OŠ Čakovec Biljana Forgač. U realizaciju integrirane nastave uključili su se učitelji predmetne nastave, djelatnici stručne službe i ravnateljica Snježana Odak Hrkač.
Biljana Forgač
